PLITVICE - LIČKI DRAGULJ

UŠTIPCI

Izlupajte 4-5 jaja.2 cijela i 2-3 žuma-njka.Usipajte pola vode, pola tople varenike,nešto manje od litreRazmutite germu u šalici, pustite da se digneI ubacite u smjesu. Žičca šećera, žličica soli,dodajte brašno da zagusti i užitkajte tijesto.Stavite da se ukiseli (digne), zagrijte ulje ili mast (na masti je bolji ukus). Sa žlicouzimam tijesto i stavljam da se prži. Ne treba previše ugrijati ulje ili mast jer uštipcibrzo potamne a iznutra ne budu baš pečeni..

BASA

Stavi malo jogurta u litru, dvije mljeka i ostavi dok se ne ukiseli... Uzmi gazu oko 70x70 cm i zaveži krajeve, 2 i 2, naspi u gazu kiselo mlijeko i objesi negdje iznad padele! Neka tako kapa surutka, otprilike dva dana, dok ne iskapa. Dodaj u taj sir skorupa ili žlicu vrhnja, malo posoli i evo base i bez krave! Surutku ne bacaj - popij pomalo - dobro će ti doći. Basu i surutku čuvati u hladnom. Basa se poslužuje uz pole, pršut, slaninu, kapulu, češnjak...

KUPUS I MESO

POTREBNO:

1,5 kg kiselog kupusa

1 kg suhog mesa

200 g suhe slanine1

/2 kg krumpira

NAČIN PRIPREME: Glavicu kiselog kupus isijecite na rezance. Krumpir ogulite i isijecite na kolutice, a suho meso i slaninu na deblje ploške. U lonac stavljajte red kupusa, red krumpira pa zatim red mesa i tako dok ne potrošite sve namjernice pazeci da red završite slaganjem slanine. Nalijte sa malo vode, poklopite i kuhajte na laganoj vatri 3-4 sata.

LIČKI PRŠUT

Lički pršut je prepoznatljiv delikates s ovih prostora, omiljen i cijenjen na svakoj trpezi. Za njegovo pripremanje potrebna je i posebna receptura da bi on ukusom, bojom i mirisom bio to što i jeste. Početkom zime kada se svinjsko meso sprema za duge i hladne ličke zime, odvoje se plećke i butine za pripremu pršuta. Najprije ih je potrebno usalamuriti. Prokuva se oko 10 litara vode i ostavi da se hladi. Očistiti i samljeti pola kilograma češnjaka. Dodati u ohlađenu vodu. Potopiti šunke u vodu, ocijediti i dobro osoliti, vodeći računa o zasjecima i vrhu kosti. Tu ne štediti so. Redati u drvenu kačicu. Preliti preostalom vodom. Pršut u salamuri treba da stoji oko 3 tjedna. Potrebno ga je povremeno okrenuti. Nakon 3 tjedna izvaditi ga iz salamure i objesiti da se ocijedi. Tad nastupa dimljenje. Pršut se polagano dimi oko 2 mjeseca. Loži se drvima, piljevinom i ponekom borovom granom. Nakon 2 mjeseca ostaviti pršute u podrum ili tavan da zri još najmanje pola godine. Uhvatiće se pljesanj koju ne treba skidati, jer je to prirodna konzervacija. E, u doba zrenja pršuta presudnu ulogu ima lički zrak, koji je karakterističan samo za to podneblje. Strujanja zraka i vjetrovi koji tu pušu čine ga specifičnim i prepoznatljivim.Sjeći na tanke šnjite i meziti.

DOMAĆI KRUH

Sastojci:

1 kg brašna

0,5-0,6 l vode

0,02 kg kvasca

0,02 kg šećera

0,03 kg ulja

0,02 kg soli

Opis:Kvasac otopiti u mlakoj vodi, dodati malo brašna, izmiješati i ostaviti na toplom mjestu da se digne. U drugoj posudi pripremiti prosijano brašno, vodu, šećer, ulje, sol te dodati kvasac i umijesiti tijesto. Ostaviti oko 30 - 40 minuta da naraste, zatim ponovno malo premijesiti, oblikovati željeni oblik, staviti u posudu za pečenje i ponovno ostaviti da se digne oko 50%.Tako pripremljeno tijesto za kruh peći u pećnici na temperaturi 200 – 220°C oko 40 minuta.Ako odlučite kruh ispeći pod pekom treba ga peći 1,5 – 2 sata.

SIR ŠKRIPAVAC

Može se pripravljati od ovčjega ili kravljeg mlijeka, a pod zubima škripi dok se jede pa je po tomu i nazvan.Svježe pomuzeno mlijeko procijedi se kroz gazu i zagrije na 36 °C. U tijeku zagrijavanja na 5 - 8 litara mlijeka ubaci se šaka soli i veća žlica tvorničkog sirila. Sve se dobro promiješa i ostavi 45 minuta kako bi se mlijeko podsirilo. Gruš se usitni velikim kuhinjskim nožem na veličinu kukuruznih zrnaca, promiješa i ostavi 5 minuta. Zatim se ponovno usitni i ostavi da se slegne još 5 minuta.U cjedilo se uloži gaza i na nju istrese gruš, kako bi se procijedio. Krajevi gaze prebace se preko grude sira. Obruč od kalupa za tortu stavi se u oprani i osušeni sudoper, a djelomice ocijedeni gruš s gazom stavi u njega i ostavi 30 minuta. Zatim se gaza sa sirom izvadi, a sir odmota i ponovno položi u kalup, ali suprotnom stranom. Kalup se pokrije i ostavi jedan dan.Cijela površina odstajalog sira natrlja se solju i vrati u kalup te ostavi još 24 sata. Gotovi sir škripavac izvadi se iz kalupa i stavi tri tjedna na zrenje, na 16 - 18 °C. Na čistu daščicu stavi se sir i pokrije sitom na kojem će se u tijeku zrenja stalno mijenjati mokra gaza ili kuhinjska krpa, radi održavanja vlage. Sirutkom preostalom od pripravljanja nekog drugog sira, 3 – 5 puta škripavac se opere. U tijeku zrenja poprimit će lijepu žutu koru i bit će izrazito ugodna okusa i mirisa.

POLE I SLANINA

- dvadesetak krumpira srednje veličine

- slanina

- sol

Krumpire dobro operi pa prereži po dužini na polovice/ nemoj slučajno da ih guliš / već ih posoli i protrljaj jednu od drugu! Isjeci na sitno slaninu i stavi po parče na svaku polovicu.To sve prebaci u zagrijanu rernu na rešetku i peci 1 sat i 9 minuta na 230°C. Pole su gotove kad je gornja kora tamno rumena. Služe se tople - obavezno uz basu, slaninu, pršut, škripavac, kapulu, češnjak...

DOMAĆA KUHINJA

Klimatsko-geografske karakteristike podneblja odredile su ličku kuhinju, a obilježava je teško probavljiva masna hrana jer se – upravo zbog dugih i hladnih zima – potrebno "potkožiti".
U ovom se kraju često priprema meso sušeno na dimu koje se jede kao predjelo ili se dodaje u razna jela poput zelja, graha, sarme.
Također se spremaju razne mesne prerađevine, poput ličkog pršuta, sušene bravetine, hladetine ili, kako kažu Ličani, žuice, sušene veprovine, sušenih kobasica, čvaraka ili žmara.
Zanimljiva su jela poput žganaca i jaja, često dopunjena prženom slaninom i mesnim prerađevinama.
Radišnim Ličanima neće biti teško zamijesiti domaći kruh od pšeničnog brašna miješanog s ječmenim. Tako se još ponegdje u Lici može naći mlinica (mlin) uz prikaz starog načina mljevenja žita.
Razvijeno je stočarstvo lički stol obogatilo vrsnim mliječnim proizvodima, posebice mlijekom (koje se jede svježe i kiselo /varenika ili kiselina/, često udrobljeno), zatim maslacem, vrhnjem, sirom. Tu se može probati čuveni lički škripavac (kravlji polutvrdi sir od obranog mlijeka) od kojeg se spravlja tradicionalni kolač presnac, zatim vrlo ukusna cicvara načinjena od kuhanih žganaca u mlijeku i maslacu, nadaleko poznat ovčji sir, poznata lička basa (priprema se tako da se bere skorup – kožica na kuhanom mlijeku) i još mnogo toga.
Kada vas Ličanin pozove na "užinu", prihvatite to bez puno premišljanja jer ćete tada doista blagovati i prikupiti dovoljno snage za izazove koje nudi Lika. Svakom će se dobronamjernom gostu ponuditi prava domaća šljivovica, koja će zasigurno otvoriti apetit i stvoriti dobro raspoloženje za ugodno čavrljanje s domaćinom na čistom zraku, dok se na ražnju okreće sočna lička janjetina.
Lički se stol ne može zamisliti bez krumpira – ličkih pola i zelja. A na kraju gozbe dolaze nam čuveni lički uštipci (na vrućem ulju prženo dizano tijesto).
Ekološki raj Lika predstavlja još nedovoljno iskorišteno područje, u sklopu kojeg su i nacionalni parkovi Plitvička jezera, Paklenica, zatim Sjeverni Velebit, Cerovačke špilje itd. Posebno u Gackom polju, Lika je golemi rezervoar pitke vode koja je sve traženija u svijetu i uz naftu postaje najvažniji "zlatni izvor".
Zdrava klima, nedirnuta priroda i bogata lovišta pružaju mogućnosti za ugodan odmor od svakodnevne vreve i razlog su za ponovni dolazak.
Lika je bogatstvo koje se ne može ponijeti u kovčegu, ali koje ispunjava dušu do ponovnog dolaska.

LIČKI NARODNI INSTRUMENT

DANGUBICA

Autohtoni lički žičani instrument, najčešće sa što manje žica. Majstori ovog instrumenta redovito ga nose na tzv. prela gdje djevojke predu tzv. kudilju, a mladići pjevaju podoknice, naravno ličke. Mudre glave zborile su da je u Liku došla u vrijeme kada su njeni izmučeni te progonjeni žitelji u Slavoniji obavljali jednostavnije poslove. Kao napomenu moramo navesti i nepobitnu činjenicu kako je Leo Fender (poznati graditelj Fender Stratocaster i Telecaster gitara) pokrao vrat i glavu te konjić iste od ličkih doseljenika u Minnessotu, o čemu zbori i Branimir Johnny Štulić. Inače, najpoznatiji graditelj dangubica bio je Nikola Šporčić iz Kompolja. Dangubica je idealna za jam session, osobito za izvedbe dobro nam poznatih ličkih pjesama "Pjevaj mi pjevaj sokole" i "Pregazit ću Kapelu, ličku goru zelenu".